1. Internet.
Dala barak ita sempre rona no koalia liafuan internet no aktividade ita nian loron-loron ita sempre lases no sempre sai vitima ba'a internet razaun tamba ita sempre iha koneksaun ba'a internet liu- liu iha area redi social, hanesan Facebook & Whatsapp, maibe dala barak mos ita sedauk hatene lolos, "Siknifikasaun lolos husi Intenet". Tamba ita hatene katak Internet ohin loron domina tebes iha setor hotu hotu liliu relasiona ho Informasaun no seluk tan.
Saida mak mundu hanaran Internet? Internet (Rede Interkoneksaun/ Interconnection-Networking) hanesan Sistema Globalizasaun husi redes komputador hodi halo koneksaun ka ligasaun ba malu entre komputador hotu hodi hamosu interligasaun utiliza Protokolu Internet.
Historia Konaba internet
Internet mak rede de computadores nebe’e mak forma husi Departemento Defesa Estados Unidos nian iha tinan 1969. Liu husi projekto ARPA nebe’e bolu ho naran ARPANET (Advanced Research Project Agency Network). Iha nebe’e sira hakarak halo komunikasaun destancia nebe’e mak dok tebes liu husi Rede Telefone. Projekto ARPANET ne’e to ikus sai fali TCI/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol). Projekto ARPANET tuir plano dahuluk ne’e atu rezolve militar sira nia nesesidade. Iha tempo neba husi Departemento Defesa Estados Unidos (US Department of Defense) halo sistema rede komputador nebe’e bele halo ligasaun husi fatin-fatin atu rejolve problemas nuclear no buat seluk nebe’e importante.
2. Email.
Electronic Mail ka e-Mail hanesan Karta Eletroniku ida nebe uza
hanesan meius komunikasaun no transferensia dadus liu husi internet. Iha
kompania bar-barak nebe oferese servisu email ho gratuita hanesan Yahoo Mail no Google
Mail ne’ebe famozu teb-tebes
no kuaze ema rihun ba rihun mak uza fasilidade ne’e, no seluk tan.
Imagen Husi Gmail
Gmail ne'ebe hadadan husi Google Mail hanesan karta Eletroniku (Email) ida ne'ebe mak oferese gratuitamente husi kompania boot Google. Alem de sai hanesan Karte eletroniku, nune'e mos sai hanesan account ida hodi ajuda ita atu asesu ba Produtu Google nian hanesan Google+, Google Drive, Google Calendariu, Google Foto, Blogger, Google Play Store,no seluk tan ne'ebe oferese gratuitamente mai ita.
3. Web.
Hanesan pajina web ida ne’ebé iha relasaun rasik ne’ebé bain-bain iha peladen ne’ebé halibur imformasaun nia laran kada ema ida-idak. Grupu ka organizasaun, iha Web Site bain-bain ema rai iha server Web ida, ne’ebe bele asesu hosii Rede hanesan internet. Bele mós hanesan Rede Lokál (LAN) Liuhosi enderesu internet ne’ebé hanaran URL. Kombinasaun hosi paginha web hotu, ne’ebé bele asesu ho públika iha internet ne’ebé hanaran World Wide Web ka ita hatene liu ho sigla WWW. Maibé dalaruma oituan liu hosi paginha beranda web ne’ebé bele asesu públika ho livre, maibé iha prátika la paginha web hotu fo livre ba públika hodibele asesu , paginha web balu enkorajen visitór hodibele rejisstu hanesan membru no husu atu hatudu pornográfia. Informasaun seluk, (e-mail), no seluk-seluk tan, naton-naton ne’ebé hirak ne’e halo tamba rajaun seguransa ,respeitu privasidade ka tamba objetivu komersiál krefere. Paginha web ida hanesan dados ne’ebé hakerek hanesan dados husi tekstu bai-bain . ne’ebé forma no halo kombinasaun tuir hanesan instrusaun sira ho baze HTML, ka XHTML, dalaruma mós aumenta hosi lian skrip. Dados ne rasik depois halo durubasa hosi web no fó sai hanesan paginha ida iha monitor komputadór. Paginha web ne’e rasik asesu husi utilijadór liuhosi protokolu komunikasaun rede nian ne’ebé hanaran HTTP, hanesan pontu ida hodi aumenta aspetu seguransa no aspetu privasidade ne’ebé di'ak liu ,paginha web mós bele implementa ho mekanizmu asesu liuhosi protokolu HTTPS
4. Google.
Google Inc. hanesan kompanha tecnologia multinasiional amerika nian ne’ebe especialista iha apoiu servisu internet no sira ni produtu. inclui mos tecnologia promosaun online, software, hardware no, komputasaun web no computasaun iha kalohan. Komponente barak liu mai husi AdWords. Google hari husi larry page no sergey brin wainhira sei iha banku universidade iha universidade Stanford. Sira nain rua kaer 16 porsentu husi fundus kompanha .sira halo google sai hanesan kompanha privada iha dia 14 septembro 1998. Objrtivo husi kompanha ne’e rasik mak” halibur informasaun mundu nian hodi bele asessu husi ema hotu no fo benifisiu ba ema hotu,no slogan ne’ebe illegal mak “don’t be evil “ iha tinan 2006 officio google muda ba mountain view, california . Husi google hari, desemvolvimento companha ne’ebe lalais produz ona produto oin oin, ne’ebe servisu hamutuk ho conteudo makinha hodi buka google nian.kompanha ne’e mos oferese software ne’ebe produtivo daring (iha redes nia laran) nune’e mos ho carta elektronika, pakote aplikasaun office nia no redes social. produto produto komputador meja nian hanesan aplikasaun ho hadia ka buka web, controla no forma no hatama foto, mensagen instant no controla desemvolvimento sistema operative android ba telfone iha google chrome OS ba netbookchromebook. google mos halai liu ba makinha de komunikasaun. Sira mos servisu hamutuk ho produsaun elektronika oin oin sira hodi halo makinha NEXUS nian no realija motorala mobility iha maio 2012. Tinan 2012 infrastrukturasfiu optic monta iha Kansan hodi fo facilidade ba usario internet longe direksaun google fiber. Kompanha ida ne’e mais ou menus halo operasaun ba atus ida resin ba server iha centro dados iha mundu tomak. No halo prosseca ba rihun ida iha qwery buka nian. No besik 24 petabita dados ne’ebe usario halo la diaria nian. Iha fulan desembru 2012, Alexa hatete google. com sai hanesan sitiu web ne’ebe mak hetan visitor barak liu iha mundu. Situs google iha lian seluk tama iha 100 ba leten, hanesan mos ho sitiu legal google nia hanesan YOUTUBE no blogger. Google mos hanesan segundu lugar ba iha base de dados ekuitas modelu BRANDZ. Dominasaun merkadu hetan kritika oin oin.
5. YouTube
YouTube hanesan sitius web ida neebe iha video sharing (video oin-oin) popularidade ne’ebe mak ba utilizador sira bele hatama (upload),hare no video klip oin-oin ne’ebe livre. Video sira hotu-hotu iha YouTube hanesan musika ho klip(video klip), filme, TV, ho mos video ne’ebe kria rasik husi ema ne’ebe utiliza ne’e rasik.[2] Formatu ne’ebe mak utiliza ba video sira iha YouTube mak hanesan .flv ne’ebe bele loke iha sitius web ne’ebe iha plugin Flash Player.[2] Tuir kompanhia nia dados ne’ebe mak iha Internet Hitwise, iha Maio 2006 YouTube iha ona area negosiu ho total 43 pursentu.[3] Iha 9 Outubro 2006 fosai katak YouTube hola ona husi Google ho orsamentu US$1,65 miliaun.[4] Antes iha fulan Abril 2008 ISP Indonesia balun taka tiha asesu ba sitius web balun inklui mos YouTube tamba hatama film bosok.[5] Foun-foun ne’e hamate hotu kedas sitius web sira, maibe ikus mai troka sai fali hamate deit ba URL ne’e deit ne’be mak hatama(upload) video ne’e rasik.
6. Facebook
Facebook ne hanesan Rede Sosiais ne’ebe mak mosu iha fulan Fevereiru 2004, Facebook inc mak sai hanesan kontrola web site ida ne’e iha fulan Setembru 2012, Agora Dadaun facebook nee ema uza hamutuk miliaun 1 (ida) ba leten, mak agora sei aktivu hela, Kuaze ema barak mk uja Telefone e Barak mos uja Laptop, ema nebe mak uja nain tenki hetan uluk rejistu iha web site facebook nian.
Artikel ne’e koalia kona ba web site ne’e naran Facebook. hanesan kompanhia ida mak kontrola ba web ida nee. Hanesan bele hare ema nia foto, Video nebe mak ema hatama ba Facebook.
Depois tia ida nee uja nain ne’e tenki halo ninia identidade privado, depois tenki aumenta kolega nebe mak uja tena facebook, iha facebook ne bele halo mensagem ba malu, bele mos hare ema nia identidade nebe make ma hatama ona iha facebook, bele mos hare ema nia imagem nebe make ma hatama ona iha facebook, bele mos ema halo grupo iha facebook nia laran se krik kona ita nia laran ita mos bele tama, ezemplu hanesan grupo ba serviso nian no grupo escola no seluk seluk tan, no mos ita nia kolega sira iha facebook laran ne’e it abele hatama sira ba “ita nia kolega diak” no mos “ita nia Kolega servisu”.
Facebook ne’e hari’i husi Mark Zuckerberg, hamutuk ho nia kolega nebe mk sira halimar hamutuk, sira ne Universidade hotu iha Universitas Harvard, sira ne halo facebook ne balu nia naran mak tuir mai nee, Eduardo Saverin, Andrew McCollum, Dustin Moskovitz no Chris Hughes. Sira ida halo web site ida ne'e primeiru hahu husi uversidade Harvard mak bele uja deit, maibe tuir mai sira halo promosaun ba universidade sira seluk tan, ema komesa uja na , no iha 2011 ema komesa uja ona no labarik sira iha tinan 13 ba leten mos komesa uja barak ona. Ne mak uja facebook ne to agora no sei ba oin ba oin nafatin to ita nia jerasaun ba jerasaun mos sei uja.
7. WatsApp
WhatsApp Messenger hanesan Aplikasaun ida ne’ebe uza atu halo mensagem ba malu ho gratuita/la selu, Tamba WhatsApp Messenger ne’e nia hanesan ho Email, Web Browsing no selu-seluk tan ne’ebe ita uza Data Internet.
Aplikasaun WhatsApp Messenger mak hanesan atu send mensagem ne’ebe mak ita halo liu husi koneksaun ba 3G/4G no Wifi ne’ebe ita halo komunikasaun la precisa hasai osan. Ho ita uza WhatsApp ita bele halo Chatting, Sharing File no selu-seluk tan.
8. Instagram
Instagram hanesan aplikasaun ne'ebe fahe imajen no posivel bele kaptura imagen, implementa filter dizital, no bele fahe media social sira seluk, inklui instagram rasik, fitur uniku husi instagram rasik mak hanesan bele koa imagen ho modelu kuadrado, ne'ebe bele hare hanesan kamera kodak Instamatik no polaroid.
Instagram bele uza iha iPhone, iPad, iPod Touch ho versaun hirak ne'ebe mak iha, no hand phone ho sistema operasaun Android husi versaun 2.2 (Froyo) ba leten, no Window Phone 8, aplikasaun instragram ne'e bele download liu husi Apple App Store no Google Play.
iha loron 9 April 2012, fo sai informasaun karat facebook hola instagram ho valor orsamentu kuaze $ 1 biliaun.
Naran Instagram
Instagram mosu husi liafuan "insta" husi liafuan "instan" hanesan kamera polaroid ne'ebe tempu ne'eba hanaran " imagen instan" no "gram" husi liafuan "telegram" ne'ebe nia servisu mak hanesan haruka informasaun ba ema seluk ne'ebe ho lalais, hanesan instagram ne'ebe bele hatam foto ba insternet ho lalais.
ada tanggal 9 April 2012, diumumkan bahwa Instagram akan diambil alih oleh Facebook senilai hampir $1 miliar dalam bentuk tunai dan saham.[2]
Berkembangnya Instagram sendiri, maka makin banyak juga masyarakat yang ingin menggunakannya. Seperti apa yang tertulis dalam buku Roger F. Fidler mengenai mediamorphosis, bahwa perkembangan media itu terjadi melalui tahapan waktu tertentu dan beriringan dengan perkembangan teknologi yang ada.[3] Namun tidak semua orang awam dapat memiliki iDevice untuk menggunakan Instagram. Orang awam yang ingin menggunakan Instagram, namun tidak memiliki iDevice lebih banyak menggunakan sistem operasi Android. Ada pula aplikasi yang menyerupai Instagram di dalam Android, Instaroid yang dalam penggunaannya masih bisa untuk menyukai dan juga mengomentari sebuah foto, namun pada aplikasi ini para pengguna tidak dapat menggunakan kamera melalui Instagram.
9. Informátika
Informátika ( iha Inggris dehan: Informatics) hanesan disiplina siénsia ne’ebé mak estuda kona-bá transformasaun faktu sira ne’ebé mak hatudu ba feramentu sira ne’ebé mak ho modelu komputasaun nian. Disiplina siénsia ne’e hakait ho parte balun ne’ebé mak hanesan: sistema informasaun, siénsia komputador, siénsia informasaun, tékniku komputador no aplikasaun informasaun iha sistema informasaun manajementu nia laran. Iha parte lubun boot mak hanesan estrutura, modelu interaksaun husi sistema balun ne’ebé mak uza atu tau hamutuk data, no hatudu data hó modelu informasaun ida. Aspektu husi informátika nia área luan liu hanesan sistema informasaun ho komputador de’it, maibe iha informasaun balun ne’ebé mak seidauk uza hó komputador.
Informátika iha nia konseitu baze, teória no dezenvolve iha nia aplikasaun rasik. Informátika bele apoiu no iha relasaun ho aspeitu kognitívu no sosial, bele moos influénsia husi sosial husi tekonlójia informasaun komun. Utilizasaun iha área informasaun iha área barak, hanesan bioinformáika, informátika médiku no informasaun ne’ebé mak apoiu ba média biblioteka nian no moos ezemplu husi parte informátika seluk nian.
jIha ambiente Informátika, Informátika eziste iha aspektu hirak mak hanesan tuir mai ne'e :
teoria informasaun Ne'ebe mak estuda konseitu matematika iha informasaun nian
Siensia informasaun ne'ebe mka estuda kona-ba adisionasaun, klasifikasaun, manipulasaun armajena, assesu, no hafahe informasaun ne'ebe mka fo importansia ba ema hotu
jSiensia komputador no enjenaria komputador ne'ebe estuda kona-ba prosesasaun, armajensaun, no hafahe informsaun ne'be mka utiliza teknolojia informasaun nian no programasaun komputador nian.
Sistema informasaun ne'ebe mak estuda kona-ba tekniku ifnormasaun nian hodi produs informsaun sira ne'ebe mak iha.
Seguransa informasaun nian siensia ne'ebe mak estuda kona-ba prosesu seguransa no protesaun dadu sira ba iha sistema ida ka komputador nian.
informatika sosial ne'ebe mka haree liu ba mundansa sosial no organisasional, utilizasaun teknolojia iha kontekstu sosial nian.
Iha komprensaun ba enjenaria informatika eziste aspektu disiplina nian hodi domina siensia informatika rasik. Informatika nia ezistenisa inportaant tebes ba futuru hodi haree liu ba parte hotu ne'ebe mak prisja informatika nian prejensa. Template.
10. Mikrosoft Office
Microsoft office mak hanesan software ne’ebe pakote ida ho palikasaun Ne’ebe halo husi Microsoft ne’ebe halo no uja iha sistema operasaun windows no mac OS x. aplikasaun hirak ne’ebe famous iha Microsoft office mak hanesan excel,word, no power point.no versaun foun liu husi Microsoft office mak office 15 (office 2013) ne’ebe hari iha 29 januario 2013. Word[ Microsoft word ka Microsoft office word mak software ne’ebe uja hodi ketik (word prossecor) iha Microsoft. Preimeria hamosu iha 1983 no naran multi tool word ba xenix, versaun versaun seluk mak depois ema hadia hatutan iha sistema operasaun oin oin ,por exemplo Dos (1983), apple macintosh(1984) ,sco unix,os/2,no Microsoft windows (1989).depois de sai hanesan component ida husi Microsoft office system 2003 no 2007.iha tempo ne’ebea sira hanaran word.
Excel Software exel ka micorosoft office exel hanesan programasaun ka papel servisu spreadsheet ne’ebe halo no distribui husi Microsoft corporation ba sistema opersaun windows no mac Os. Aplikasau ida ne’e iha modelu no kualidade no grafico ne’ebe diak ,no uza estrategia marketin Microsoft ne’ebe agresivo. Halo Microsoft exel sai ida husi programa komputador ne’ebe popularne’ebe uza iha komputador mikro ate agora. Be agora programa ida ne’ehanesan programa spreadsheet ne’ebe ema uja barak liu iha fatin oin oin.bele iha platform PC ho operasaun windows bele mos iha platform Macintosh ne’ebe ho operasaun mac Os .husi versaun 5.0 ne’ebe hamosu iha tinan 1993. Aplikasaun ida ne’e hanesan mos parte ida husi Microsoft office system, no versaun ikus mak versaun exel 2013 ne’ebe integra hamutuk ho pakote mikrosoft office 2013.